fbpx Boje dlake pasa | evg
Skip to main content

Boje dlake pasa

Osnove

Boja dlake kod pasa formirala se kroz proces prirodne i umjetne selekcije. Kroz fazu prirodne selekcije formirane su zaštitne boje što je životinjama omogućilo veću vjerojatnost za opstanak. Kad je čovjek počeo sa odabirom životinja, stvorene su mnoge nove varijacije boja koje znamo danas. Za većinu pasmina standard dopušta samo uski raspon boja dlake. Kod nekih pasmina imaju zbog intenzivne selekcije svi psi istu boju dlake. Određene varijacije boja su više ili manje preferirane, a neke su čak zabranjene. Za određivanje boje dlake u pasa trenutno dostupno je testiranje za šest ključnih lokusa/gena. U razvoju pojedinih uzoraka boje dlake uključeni su još nepoznati lokusi za koje testovi nisu dostupni. U testiranju boje dlake odredi se genotip pojedinih lokusa i utvrdi kombinaciju naslijeđenih alela- varijanta gena. Svaki pas ima na svakom lokusu uključenom u razvoj boje dlake dva alela- verzije (svaka je naslijeđena od jednog roditelja). Kada su oba alela jednaka životinja je homozigot, a u slučaju kada su aleli različiti životinja je heterozigot. Heterozigotna životinja izrazit će dominantnu varijantu alela (gena). Za uzgajivače je poznavanje genetskog koda vrlo važno jer mogu planirati parenje i tako uzgojiti potomstvo željene boje. 

 

Dijagnostički DNK testovi identificiraju specifične promjene alela šest lokusa koji određuju boju dlake. Cilj testova je utvrditi da li pas nosi alele za skrivene boje (recesivne) koje se ne pokazuju na dlaki. Ova informacija olakšava uzgoj potomaka sa očekivanim bojama dlake.

 

Više informacija o funkciji pojedinih lokusa možete pročitati u opisu testova.

 

  • Lokus E (crnu promjeni u žuto-crvenu)
  • Lokus EM (melanistička (crna) maska)
  • Lokus B (crnu promjeni u smeđu)
  • Lokus K (omogućuje ili spriječava izražavanje lokusa A)
  • Lokus A (aguti, utječe na raspodjelu pigmenata)
  • Lokus D (razrjeđivanje, utječe na intenzitet pigmenta)

 

Mehanizmi pigmentacije dlake u pasa

U pasa, kao i većina drugih sisavaca, boju dlake određuju dvije vrste pigmenta: crni eumelanin i žuto-crveni feomelanin. Sintezu ove dvije vrste pigmenata ili prebacivanje između sinteze regulira melanokortinski sustav u kojem su bitni Aguti protein (ASIP), Melanokortin 1 receptor (MC1R) i protein  β-defensin 103 (CBD103). 

 

Svaki pigment (eumelanin, feomelanin) ima određenu boju, koju mogu promijeniti različiti geni. Geni za boju dlake kod pasa reguliraju boju/nijansu obja pigmenta i njihovu distribuciju po tijelu (u određenoj mjeri može biti slučajna). Odrede koji pigment proizvode koje stanice (eumelanin, feomelanin), a ponekad i blokiraju proizvodnju pigmenta (bijela boja dlake). Geni mogu odrediti i prebacivanje između tvorbe različitih pigmenata što rezultira u prugastoj dlaci (Aguti).

 

Dijagram funkcije pojedinih lokusa.

 

Barve kozuhov slo